Nedaleko od Čapljine, u gotovo zaboravljenom hercegovačkom selu Sjekose, nalazi se građevina koja svojom konstrukcijom i poviješću privlači pozornost ljubitelja tehničke baštine. Riječ je o Štangerovoj ćupriji, željeznom mostu na trasi nekadašnje uskotračne željeznice, za koji se veže ime Gustavea Eiffela, tvorca čuvenog Eiffelova tornja u Parizu.
Most je nastao krajem 19. stoljeća, u razdoblju snažnog infrastrukturnog razvoja za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije. Izgrađen je za potrebe uskotračne željezničke pruge koja je povezivala hercegovačka naselja i omogućavala promet kroz zahtjevan krški krajolik.
Njegova čelična konstrukcija i danas svjedoči o vremenu u kojem su željeznice predstavljale jedan od najvažnijih pokretača gospodarskog i društvenog razvoja.
Ćirina pruga i vlak koji su zvali Boko
Štangerova ćuprija dio je nekadašnje željezničke infrastrukture koja je obilježila život ovoga kraja. Prugom je prometovao i lokalni vlak na relaciji Čapljina – Hutovo – Čapljina, poznat pod nadimkom Boko, prema imenu Boško, odnosno Boko, koje je nekada bilo često u istočnoj Hercegovini.
Za stanovnike ovoga područja željeznica nije bila samo prometna veza. Ona je povezivala mjesta, ljude i svakodnevne životne potrebe, ostavljajući trag u sjećanjima generacija koje su živjele uz njezinu trasu.
Lokalno stanovništvo most naziva i Gožđena ćuprija, dok je naziv Štangerova ćuprija ostao vezan uz njegovu povijesnu i lokalnu prepoznatljivost.
Tuneli, krški teren i neobična pogreška graditelja
Posebnu zanimljivost nekadašnje željezničke trase predstavljaju tuneli sačuvani u okolici mosta.
Među njima se izdvaja tunel Bubreg, dug 246 metara, čiju su izgradnju vodila dvojica inženjera. Prema zabilježenim navodima, tijekom radova došlo je do pogreške u trasiranju, zbog čega je nastalo njezino vidljivo odstupanje unutar samoga tunela.
Upravo takvi detalji podsjećaju na zahtjevnost gradnje željezničke infrastrukture kroz hercegovački kamen, u vremenu kada su inženjeri raspolagali znatno skromnijom tehnikom nego danas.
Dio nekadašnje željezničke trase danas je uklopljen u biciklističku rutu Ćiro Trail, koja posjetiteljima omogućuje upoznavanje ovoga kraja kroz njegove prirodne i povijesne posebnosti.
Je li most doista projektirao Gustave Eiffel?
Najzvučniji dio priče svakako je povezanost Štangerove ćuprije s Gustaveom Eiffelom, francuskim inženjerom čije je ime postalo svjetski poznato zahvaljujući tornju u Parizu.
Prema navodima koji se prenose u literaturi o povijesti željeznica, među kojima je i knjiga Stanislava Vukorepa „Pruge koje su život značile“, most se prema kazivanju pripisuje upravo Eiffelovu projektantskom radu.
Ipak, važno je istaknuti kako za sada nije predstavljena izvorna projektna dokumentacija koja bi nedvojbeno potvrdila da je Gustave Eiffel osobno projektirao ovu građevinu. Stoga ovu poveznicu treba promatrati kao zanimljivu povijesnu predaju, a ne kao potpuno dokazanu činjenicu.
Bez obzira na to, Štangerova ćuprija ostaje vrijedan dio industrijske i željezničke baštine Hercegovine.
Malo selo, velika priča
Možda je upravo u tome posebnost Sjekosa. U prostoru koji je danas daleko od nekadašnjeg željezničkog života još uvijek stoje tragovi jednog velikog infrastrukturnog razdoblja.
Most, tuneli i ostaci stare pruge čine svojevrsni povijesni krajolik koji zaslužuje više pozornosti. Ono što je nekoć služilo svakodnevnom prometu danas je vrijedan podsjetnik na ljude, znanje i graditeljske pothvate koji su oblikovali Hercegovinu.
A priča o mostu koji se povezuje s tvorcem Eiffelova tornja daje ovom malom hercegovačkom mjestu još jednu posebnost – onu koja nadilazi njegove lokalne granice.
Foto: screenshot youtube.com/@arheobalkan
