Ispod hercegovačkog krša kriju se prirodni svjetovi koji i danas čekaju da budu otkriveni. Jedno od takvih mjesta je jama Golubinka, smještena između Međugorja i Ljubuškog, koja je tijekom nedavnog istraživanja ponovno pokazala koliko je bogato i zanimljivo hercegovačko podzemlje.
Članovi Speleološkog društva „Herceg” iz Mostara posjetili su Golubinku u utorak, 27. listopada, s ciljem detaljnijeg istraživanja njezinih podzemnih prostora i izrade speleološkog nacrta. U istraživanju im se pridružio Dušan Jelić iz Hrvatske, speleoronilac i biolog, čija je zadaća bila provjeriti nastavak podzemnih vodenih kanala i mogućnost prolaska kroz sifone.
Posebnost ove jame upravo je mogućnost speleoronjenja, a za mostarsko društvo ovo je bio i prvi put da je organiziralo unos opreme za takvu vrstu istraživanja.
Podzemna rijeka nastavlja svoj put
Istraživanje je potvrdilo zanimljiv nastavak podzemnog vodenog sustava. Rijeka se unutar jame proteže približno stotinu metara, od mjesta na kojem se pojavljuje do dijela gdje ponovno nestaje ispod stijena.
Na njezinu otvorenom dijelu nalazi se veći bazen, dubine i širine približno pet do sedam metara. Ronilačkim istraživanjem potvrđeno je postojanje podvodnog prolaza, odnosno sifona promjera oko metar i pol, koji se nastavlja dalje i omogućuje prolazak ronioca. Provjeren je i drugi sifon, na mjestu gdje voda ponovno izbija ispod stijene, čime su otvorene mogućnosti za daljnje istraživanje podzemnog sustava.
Podzemlje puno života
Posebnu pozornost privukao je živi svijet Golubinke. Tijekom istraživanja zabilježen je velik broj čovječjih ribica, jedne od najprepoznatljivijih i najzanimljivijih životinjskih vrsta dinarskog krša.
Uz njih su primijećene i špiljske pijavice, špiljski račići te drugi organizmi prilagođeni životu u podzemnim vodama.
Iz Speleološkog društva „Herceg” najavili su kako će čovječjim ribicama posvetiti zasebnu objavu, a Golubinka će zasigurno biti predmet novih istraživanja, kako u području speleoronjenja tako i biospeleologije.
Ljepota podzemlja i ružna slika ljudskog nemara
Nažalost, uz iznimno vrijedne prirodne prizore, istraživače je dočekala i manje lijepa strana ljudskog odnosa prema prirodi. U jami je zatečena veća količina otpada, uključujući limenke, plastične boce i brojne lovačke čahure.
Posebno je zabrinjavajuće što se takav otpad nalazi u prostoru koji je stanište osjetljivih podzemnih organizama. Onečišćenje može ugroziti prirodnu ravnotežu podzemnog ekosustava, zbog čega iz društva upozoravaju posjetitelje da otpad ne ostavljaju ni u jami ni u njezinoj okolici.
Golubinka je još jedan podsjetnik na bogatstvo koje Hercegovina skriva ispod svoje kamene površine. Dok njezini podzemni hodnici i vode otkrivaju nove prirodne tajne, na nama je da takva mjesta sačuvamo od nemara i uništavanja.
Jer prirodne ljepote ne završavaju ondje gdje prestaje ljudski pogled – mnoge od najvrjednijih tek počinju duboko ispod naših nogu.
Izvor: Speleološko društvo „Herceg” Mostar.
