Na današnji dan, 11. listopada 1946. godine, zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac osuđen je na dugogodišnju zatvorsku kaznu u sudskom procesu koji se odvijao pod vlašću komunističke Jugoslavije. Suđenje, koje se u brojnim povijesnim prikazima opisuje kao politički montirano, obuhvatilo je i ustaškog dužnosnika Eriha Lisaka te šesnaestoricu franjevaca.
Stepinac je uhićen 18. rujna 1946. godine. Vlasti su ga teretile za niz djela povezanih s njegovim odnosom prema ustaškom režimu, među ostalim za navodnu političku potporu njegovim čelnicima i održavanje crkvenih svečanosti koje su, prema optužnici, imale političku svrhu.
Među optužbama se našlo i održavanje misa na obljetnicu osnutka Nezavisne Države Hrvatske, kao i navodna potpora ustaškom otporu nakon završetka rata. Stepinac je odbio mogućnost napuštanja Jugoslavije, iako je bio upozoren da mu prijeti uhićenje.
Osuda na 16 godina zatvora
Postupak je završen presudom kojom je Stepinac osuđen na 16 godina zatvora i prisilnog rada, uz oduzimanje političkih i građanskih prava na pet godina. Erih Lisak osuđen je na smrt vješanjem.
Stepinac je prvih pet godina kazne proveo u zatvoru u Lepoglavi, nakon čega je premješten u Krašić, gdje je ostatak života proveo pod nadzorom vlasti. Tijekom zatočeništva papa Pio XII. imenovao ga je kardinalom.
Alojzije Stepinac preminuo je 1960. godine, prije isteka izrečene kazne. Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženim 3. listopada 1998. godine u Mariji Bistrici.
Presuda poništena nakon sedam desetljeća
Gotovo sedam desetljeća nakon suđenja, u svibnju 2016. godine, Županijski sud u Zagrebu poništio je presudu protiv Stepinca. Odluka je donesena nakon zahtjeva za reviziju koji je podnio njegov nećak Boris Stepinac.
Proces protiv zagrebačkog nadbiskupa ostao je jedno od najznačajnijih i najosjetljivijih pitanja u raspravama o odnosima Katoličke Crkve i komunističkih vlasti u poratnoj Jugoslaviji.
Foto: Public domain
